Preskočite na sadržaj
n!Faktorijel

Beograd · uživo i online

Stefan Pribić — profesor matematike, fizike i hemije.

Završio sam Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Beogradu i već više od 11 godina držim privatnu nastavu. Kroz časove je do sada prošlo preko 500 učenika.

Ova stranica postoji da biste, pre nego što uplatite, znali ko drži nastavu i kako ta nastava izgleda. Zato je najveći deo teksta ispod o metodu rada, a ne o pridevima: metod se može opisati, proveriti na prvom času i po njemu me možete držati za reč.

Obrazovanje

Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu.

Diplomirao sam na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. To je važno iz jednog praktičnog razloga: matematika koja se traži na prijemnim ispitima tehničkih fakulteta nije kraj gradiva nego njegov početak. Analiza, algebra i trigonometrija sa prijemnog su alat koji se na fakultetu koristi svakog dana, pa ih predajem znajući čemu posle služe, a ne kao spisak pravila koja treba zapamtiti do juna.

Iz istog programa dolaze i ostali predmeti koje predajem. Fizika, osnovi elektrotehnike i mehanika nisu dodatak uz matematiku nego predmeti u kojima se ista matematika koristi na konkretnom zadatku — i vrlo često je učeniku baš to mesto na kojem se gradivo najzad složi.

Iskustvo

Brojke koje stoje iza nastave — zapisane onako kako ih mogu potvrditi.

11+
godina u nastavi
500+
učenika do sada
7
fakulteta za koje pripremam

Jedanaest godina i preko petsto učenika znače, pre svega, da sam isto gradivo predavao velikom broju vrlo različitih ljudi. Zbog toga unapred prepoznajem mesta na kojima se učenici zaglave — a to su skoro uvek ista mesta, generacija za generacijom: razlomci, stepeni, apsolutna vrednost, i trenutak u kojem se od učenika prvi put traži da nešto dokaže umesto da izračuna.

O procentu poboljšanja ocena

Na starijoj verziji ovog sajta stajao je podatak da je kod 95% učenika došlo do poboljšanja ocena. Ne ponavljam ga ovde kao merenu statistiku, jer uz njega ne stoji ni period na koji se odnosi, ni način na koji je meren, ni na kojoj grupi učenika. Bez ta tri podatka to nije rezultat nego utisak, a utisak nema šta da traži pored cene od 81.000 dinara.

Ono što mogu da kažem bez ograde: ocena se popravlja kada se zatvore rupe iz ranijih razreda, i to je posao koji traje mesecima, a ne nedelju dana pred kontrolni. Ako vam neko obeća drugačije, to je dobar razlog da ga zaobiđete.

Kako predajem

Pet stvari koje se ne menjaju, bez obzira na to da li je čas individualni ili u grupi.

  1. Prvo se utvrdi gde je učenik

    Prvi čas nije predavanje. Rešavamo nekoliko zadataka da bih video šta učenik zaista ume, a šta radi po šablonu koji se raspada čim se zadatak malo promeni. Razlika između to dvoje je ceo posao.

  2. Vraćamo se do mesta gde je puklo

    Srednjoškolac koji ne ume izvode najčešće ne ume razlomke i stepene iz osnovne škole. Nema smisla ići dalje dok se to ne zatvori, čak i kada znači da se prvih nekoliko časova radi gradivo od pre tri godine.

  3. Teorija ide uz zadatak, ne pre njega

    Definicija se pamti kada se vidi zašto je potrebna. Zato se svaka oblast otvara zadatkom, pa se pravilo izvodi iz njega — a ne obrnuto, sa dvadeset minuta prepisivanja sa table pre prvog primera.

  4. Učenik rešava, ne gleda kako ja rešavam

    Zadatak koji ja uradim na tabli je moj zadatak. Na ispitu je učenik sam, pa se veći deo časa troši na to da on piše, a ja gledam gde staje i zašto. To je i razlog zašto grupe držim malim.

  5. Svaka oblast se zatvara zadacima sa ranijih rokova

    Tipovi zadataka na prijemnim ispitima se ponavljaju. Kada učenik uradi dovoljno njih, prestaje da pred svakim zadatkom razmišlja odakle da počne — prepozna ga. To je razlika između znanja i položenog ispita.

U grupi

Grupa ide do 10 učenika i nastavu drži jedna ista osoba od prvog do poslednjeg časa — nema rotacije predavača ni asistenata koji preuzmu grupu usred kursa. Čas traje 90 minuta, što je dovoljno da se jedna oblast otvori, uradi i zatvori u istom danu.

Online

Online čas traje isto i ide po istom planu kao čas uživo. Nastavu online najčešće drže učenici van Beograda i oni kojima raspored ne dozvoljava putovanje — kod pripreme za fakultete van Beograda to je i podrazumevani oblik nastave.

Predmeti koje predajem

Od osnovne škole do prvih godina tehničkih fakulteta.

  • Matematika

    Od osnovne škole do prijemnog za tehnički fakultet. Najveći deo posla, i predmet oko kojeg su vezane sve grupne pripreme.

  • Fizika

    Za osnovce koji je polažu kao izborni predmet na završnom ispitu, i za srednjoškolce kroz redovno gradivo i pripremu.

  • Hemija

    Izborni predmet na završnom ispitu i redovno gradivo srednje škole, sa naglaskom na računske zadatke.

  • Osnovi elektrotehnike

    Za srednjoškolce elektrotehničkih škola i za studente prve godine, gde predmet obično prvi put traži i matematiku i fiziku odjednom.

  • Mehanika

    Statika, kinematika i dinamika, za srednju školu i za osnovne kurseve na tehničkim fakultetima.

Fakulteti za koje pripremam

Svaki fakultet ima svoju stranicu, na kojoj piše šta se polaže i odakle je taj podatak preuzet.

  • ETF

    Elektrotehnički fakultet

    Beograd

  • FON

    Fakultet organizacionih nauka

    Beograd

  • FTN

    Fakultet tehničkih nauka

    Novi Sad

  • MAŠF

    Mašinski fakultet

    Beograd

  • GRF

    Građevinski fakultet

    Beograd

  • EKOF

    Ekonomski fakultet

    Beograd

  • VIŠER

    Visoka škola elektrotehnike i računarstva

    Beograd

Kada priprema kod mene nije prvi izbor

Primer je Visoka škola elektrotehnike i računarstva (VIŠER): samo je polovina prijemnog ispita matematika — druga polovina su pitanja iz osnova informatike, koja ne predajem. Uz to, škola organizuje besplatnu zvaničnu pripremnu nastavu i objavljuje materijale. Ako se spremate za VIŠER, prvo iskoristite to, pa tek onda razmislite da li vam treba dopuna iz matematike.

Sve pripreme za prijemni

Najbolje je da prvo popričamo.

Prvih petnaest minuta razgovora je besplatno i ni na šta vas ne obavezuje — da vidim gde je učenik sada, a vi da vidite kako zvučim pre nego što išta platite.