Osmi razred · izborni predmet
Pripreme za malu maturu iz fizike kao izbornog predmeta.
Fizika je jedan od pet predmeta koji se mogu polagati kao treći test i nosi 12 bodova. Kurs ima 16 časova i počinje 1. decembra — pre roka za izjašnjavanje, i to namerno.
Fizika kao treći test
Na ispitu koji se zvanično zove završni ispit na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja pišu se tri testa: srpski jezik, matematika i jedan izborni predmet.
Izborni test nosi 12 bodova. Srpski jezik i matematika nose po 14, pa je ukupan zbir sa ispita 40 bodova, a rang-lista za upis ima 100 — ostatak donosi opšti uspeh iz šestog, sedmog i osmog razreda.
Do školske 2025/2026. godine treći test je bio kombinovani: pitanja iz svih pet predmeta na jednom papiru. Od tada učenik bira jedan predmet — biologija, geografija, istorija, fizika i hemija — i polaže samo njega. Za fiziku je to velika razlika. Ranije se učila u tankom sloju, uz još četiri predmeta; sada se jedan predmet radi do kraja i za 12 bodova se zna šta se tačno traži.
Da li da izabere fiziku
Odluka vredi 12 bodova i donosi je učenik, ne ja. Ovo je ono što bih pitao pre nego što se odluči.
Izborni predmet nije prilika da se nešto dokaže
Bira se predmet u kome će učenik izneti najviše bodova. To je jedini kriterijum koji se na kraju vidi na rang-listi. Ako mu geografija ide lakše nego fizika, njegovih 12 bodova su u geografiji, i nema nikakve koristi od toga da ih traži kod mene.
Fizika nagrađuje razumevanje, ne pamćenje
Gradiva je manje nego kod predmeta koji se uče čitanjem, ali se ne može naučiti napamet uoči ispita: zadatak traži da se prepozna situacija, izabere odnos koji u njoj važi i izvede račun. Učeniku koji voli da mu stvari „izađu” to odgovara. Učeniku koji se ukoči čim vidi broj u zadatku ne odgovara, ma kakvu ocenu imao iz fizike.
Fizika i matematika se drže jedna druge
Matematika se polaže obavezno. Veliki deo posla — razlomci, proporcija, procenat, prebacivanje formule, jedinice — radi za oba testa. To je jedini smisao u kome je fizika „lakši” izbor, i vredi ga izgovoriti baš tako precizno: lakši je zato što se posao udvostručeno koristi, a ne zato što je predmet lak.
Ako ide u tehničku školu, ovo nije potrošen trud
U tehničkim školama i na prirodno-matematičkom smeru gimnazije fizika u prvom razredu kreće od istog mesta na kome se osmi razred završava. Priprema tada nije uložena u jedan test u junu nego u četiri godine koje dolaze posle njega.
Procenata ovde neće biti
Po medijima kruže brojke o tome koliko učenika bira koji predmet. Nisu iz zvanične statistike, a i da jesu — odluka o jednom detetu se ne donosi po tome šta je izabrala većina. Zato ih na ovoj stranici nema.
Do kada se izbor prijavljuje
Krajem kalendarske godine — otprilike četiri nedelje posle početka kursa.
Učenik se izjašnjava pismeno u školi ili elektronski, preko portala Moja srednja škola. U ciklusu 2025/2026. prijava je trajala tokom decembra. Tačan rok za tekuću godinu objavljuje Ministarstvo, pa ga proverite kod odeljenjskog starešine — ovde namerno ne piše datum koji bi za godinu dana bio pogrešan.
Raspored je zato ovakav: nastava počinje 1. decembra, a odluka se prijavljuje otprilike četiri nedelje kasnije. Te četiri nedelje su korisne. Učenik uđe u gradivo, uradi prve zadatke i vidi kako mu predmet stvarno leži, pa se odluka donosi na osnovu nečega što se videlo, a ne na osnovu ocene iz sedmog razreda.
Ako se u tih mesec dana pokaže da fizika nije pravi izbor, recite mi — bolje je to čuti u decembru nego u junu.
Šta ulazi u paket
16 časova u grupi do 10 učenika, sa početkom 1. decembra.
- Broj časova
- 16
- Cena paketa
- 24.000 RSD
- Izračunato po času
- 1.500 RSD
- Rate
- 4 jednake mesečne rate po 6.000 RSD
- Plaćanje odjednom, popust 10%
- 21.600 RSD
Fizika i hemija imaju isti paket: 16 časova za 24.000 RSD. Ako učenik uz izborni predmet uzme i matematiku, oba kursa drži ista osoba, pa se računski deo ne uči dva puta.
Šta radimo i kojim tempom
Gradivo šestog, sedmog i osmog razreda, po zvaničnoj zbirci zadataka i po testovima sa ranijih rokova.
Fizika se u osnovnoj školi uči tri godine i test to prati, pa se ne može raditi samo osmi razred. Prvi deo kursa je zato vraćanje na ono što je ostalo iz šestog i sedmog — merenje i jedinice, kretanje, sila, gustina — bez čega gradivo osmog razreda visi u vazduhu.
Radi se na tipovima zadataka, ne na pojedinačnim zadacima. Učenik koji je isti oblik zadatka video pet puta ne gubi bodove na tome što ga na ispitu prepoznaje prvi put, a pred kraj kursa se izlazi na cele testove pod vremenom, jer je greška iz žurbe druga vrsta greške od neznanja.
Ne izmišljam sopstvenu podelu gradiva pored zvanične. Radi se po zbirci i po objavljenim testovima, jer je to jedini materijal za koji se pouzdano zna da opisuje ono što se na ispitu traži. Tačan raspored — koji dan u nedelji grupa radi i kako se 16 časova rasporedi do ispitnog roka — dogovara se pre početka nastave.
Zašto se ovakav kurs pojavio tek sada
Zato što do skoro nije imao smisla.
Dok je treći test bio kombinovani, kurs posvećen samo fizici bio bi promašaj: učenik bi platio pripremu za jedan od pet predmeta na papiru na kome fizika donosi mali deo pitanja. Sa izbornim predmetom to postaje zaokružen posao — jedan predmet, jedan test, 12 bodova i obim gradiva koji se u 16 časova stvarno može preći.
Većina grupnih programa u ponudi i dalje je skrojena po starom rasporedu: srpski i matematika, a treći test kao dodatak. Ne držim da je to nečija greška — format se promenio nedavno i ponuda za njim prirodno kasni. Ali to je razlog zašto je ovakav kurs teško naći, a ne zato što fizika nije vredna dvanaest bodova kao i svaki drugi izborni predmet.
Česta pitanja
- Koliko bodova nosi izborni predmet na maloj maturi?
- 12 bodova, od ukupno 40 koliko donosi završni ispit i 100 koliko ih ima na rang-listi za upis. Bira se jedan predmet od pet: biologija, geografija, istorija, fizika i hemija.
- Do kada učenik mora da prijavi koji izborni predmet polaže?
- Izjašnjava se pismeno u školi ili elektronski preko portala Moja srednja škola, krajem kalendarske godine — u ciklusu 2025/2026. prijava je trajala tokom decembra. To je otprilike četiri nedelje posle početka kursa 1. decembra, pa učenik prvo vidi kako mu predmet ide, a tek onda potpiše.
- Može li da se predomisli posle prijave?
- Rok i način izmene propisuju škola i portal, a ne ja, pa taj odgovor tražite kod odeljenjskog starešine pre nego što rok istekne. Ono što mogu da kažem jeste da kurs počinje pre roka za izjašnjavanje upravo zato da odluka ne bi bila nagađanje.
- Koliko časova ima kurs i koliko košta?
- 16 časova za 24.000 RSD, što je 1.500 RSD po času. Može u ratama bez doplate: 4 jednake mesečne rate po 6.000 RSD. Za plaćanje odjednom cena je 21.600 RSD.
- Ima li smisla uzeti fiziku ako matematika ide teško?
- Najčešće nema, i bolje je to reći unapred. Zadatak iz fizike traži isti račun kao matematika — razlomke, proporciju, prebacivanje formule — pa fizika nije zaobilaznica za učenika koji se muči sa računom. U tom slučaju je pametnije uzeti predmet u kome je učenik najjači, ili prvo srediti matematiku, koja se ionako polaže obavezno.
- Pohađaju li se fizika i hemija zajedno?
- Ne. Na ispitu se polaže jedan izborni predmet, pa se i pohađa jedan kurs. Paketi su isti po obimu i ceni, tako da izbor zavisi isključivo od toga u čemu će učenik izneti više bodova.
Javite se pre nego što se izbor prijavi.
Petnaest minuta razgovora je dovoljno da se vidi da li je fizika pravih 12 bodova za vaše dete ili nije. Razgovor je besplatan i ni na šta ne obavezuje.